23. svibnja • Tržišni komentari • 7812 Pregleda • Kako 1 na neslužbenom summitu EU zauzima središnje mjesto
Čelnici 27 zemalja koje čine Europsku uniju sastat će se u srijedu u Bruxellesu kako bi pokušali pronaći način kako da dužnička kriza u Europi ne izmakne kontroli i promiču radna mjesta i rast. Izvorni sastanak trebao je biti neformalan, ali s jačanjem pritiska u eurozoni, ovaj je sastanak zauzeo središnje mjesto i postao sve važan.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj upozorila je da 17 zemalja koje koriste euro riskiraju pad u EU "Teška recesija". Izvještaj je istaknuo razvoj događaja u eurozoni kao "Najveći najveći negativni rizik s kojim se suočava globalna perspektiva" i uključio je sljedeću zloslutnu rečenicu:
Prilagodbe u eurozoni sada se odvijaju u okruženju sporog ili negativnog rasta i razduživanja, što dovodi do rizika od začaranog kruga koji uključuje visoku i rastuću državnu zaduženost, slabe bankarske sustave, prekomjernu fiskalnu konsolidaciju i niži rast.
Političke brige u Grčkoj prijete razdvajanjem eurozone. Najzaduženije vlade povećavaju troškove posudbe. Sve je veći broj izvještaja zabrinutih štediša i investitora koji povlače sredstva iz banaka, a koji se smatraju slabima. U međuvremenu, nezaposlenost raste kako recesija zahvata gotovo polovicu zemalja eurozone.
Posljednjih nekoliko godina fiskalna štednja bila je sve o čemu je bilo tko razgovarao u Europi. To je imalo određenu logiku jer su se vlade suočavale s rastućim troškovima posudbe na tržištima obveznica, što je znak da su ulagači nervozni zbog veličine svojih balonskih deficita. Štednja je trebala riješiti tu nervozu smanjenjem vladinih potreba za zaduživanjem. Za stanovnike Europe štednja je značila otpuštanja i smanjenja plaća državnih radnika, smanjenu potrošnju na socijalnu pomoć i socijalne programe te veće poreze i naknade za povećanje državnih prihoda.
Kao izlaz iz ovog problema, ekonomisti i političari zatražili su mjere koje će pomoći rastu gospodarstva jedne zemlje. Francuski novi socijalistički predsjednik Francois Hollande predvodio je optužbu, inzistirajući tijekom svoje kampanje da neće potpisati europski fiskalni pakt sve dok ne uključi mjere za promicanje rasta.
Dnevni red ovog sastanka sada je usredotočen na rast, euroobveznice, osiguranje depozita u EU i bankarski sustav EU. Mnogo drugačiji program nego prije samo nekoliko tjedana.
Međutim, pitanje kako postići rast za Europu je ljepljivo. Njemačka, koja je predvodila zalaganje za štednju, inzistira da će rast biti proizvod teških reformi, poput onih koje je poduzela za liberalizaciju gospodarstva prije više od deset godina. Drugi kažu da će takve reforme trebati neko vrijeme da urode plodom i da je sada potrebno učiniti više - poput produljenja roka za ciljeve deficita i mahanja kroz povećanje plaća.
Očekuje se da će čelnici summita u srijedu u Bruxellesu - poput čelnika vodećih svjetskih gospodarstava na sastanku G8 u Camp Davidu prošlog vikenda - proći tanku granicu između razgovora o načinima za promicanje rasta i držanja obveza uravnoteženja proračuna.
Ideju projektnih obveznica mnogi političari i ekonomisti vide kao korak prema tzv "Euroobveznice"—Zajedno izdane obveznice koje se mogu koristiti za financiranje bilo čega, a na kraju mogu nadomjestiti dug pojedine države. Euroobveznice bi zaštitile slabije zemlje, poput Španjolske i Italije, izolirajući ih od visokih kamata s kojima se sada suočavaju kada prikupljaju novac na tržištima obveznica. Te visoke kamate stoje na nuli krize: Prisilile su Grčku, Irsku i Portugal da traže spas.
Predsjednik EU Herman Van Rompuy potaknuo je u srijedu sudionike na raspravu o "inovativnim ili čak kontroverznim idejama". Predložio je da ništa ne bi trebalo biti tabu i da bi trebalo gledati na dugoročna rješenja. Čini se da to upućuje na razgovor o euroobveznicama.
No, Njemačka se još uvijek odlučno protivi takvoj mjeri. U utorak je visoki njemački dužnosnik naglasio da, unatoč pritisku nekih drugih europskih zemalja, vlada Merkel nije ublažila svoje protivljenje.
Problem mnogih rješenja na tablici jest da bi im, čak i ako se sva primijene, vjerojatno trebale godine da donose rast. A Europa treba brže odgovore.
U tu svrhu mnogi ekonomisti zalažu se za veću ulogu Europske središnje banke - jedine dovoljno snažne institucije koja može imati neposredan utjecaj na krizu. Kad bi europska središnja monetarna vlast dobila moć otkupa državnih obveznica, te bi se vladine stope zaduživanja spustile na više upravljive razine.
krizadugeurozona
« Pregled tržišta 23. svibnja 2012 Postoji li život za GBP nakon MMF-a? »
Neslužbeni summit EU zauzima središnje mjesto
23. svibnja • Tržišni komentari • 7812 Pregleda • Kako 1 na neslužbenom summitu EU zauzima središnje mjesto
Čelnici 27 zemalja koje čine Europsku uniju sastat će se u srijedu u Bruxellesu kako bi pokušali pronaći način kako da dužnička kriza u Europi ne izmakne kontroli i promiču radna mjesta i rast. Izvorni sastanak trebao je biti neformalan, ali s jačanjem pritiska u eurozoni, ovaj je sastanak zauzeo središnje mjesto i postao sve važan.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj upozorila je da 17 zemalja koje koriste euro riskiraju pad u EU "Teška recesija". Izvještaj je istaknuo razvoj događaja u eurozoni kao "Najveći najveći negativni rizik s kojim se suočava globalna perspektiva" i uključio je sljedeću zloslutnu rečenicu:
Prilagodbe u eurozoni sada se odvijaju u okruženju sporog ili negativnog rasta i razduživanja, što dovodi do rizika od začaranog kruga koji uključuje visoku i rastuću državnu zaduženost, slabe bankarske sustave, prekomjernu fiskalnu konsolidaciju i niži rast.
Političke brige u Grčkoj prijete razdvajanjem eurozone. Najzaduženije vlade povećavaju troškove posudbe. Sve je veći broj izvještaja zabrinutih štediša i investitora koji povlače sredstva iz banaka, a koji se smatraju slabima. U međuvremenu, nezaposlenost raste kako recesija zahvata gotovo polovicu zemalja eurozone.
Posljednjih nekoliko godina fiskalna štednja bila je sve o čemu je bilo tko razgovarao u Europi. To je imalo određenu logiku jer su se vlade suočavale s rastućim troškovima posudbe na tržištima obveznica, što je znak da su ulagači nervozni zbog veličine svojih balonskih deficita. Štednja je trebala riješiti tu nervozu smanjenjem vladinih potreba za zaduživanjem. Za stanovnike Europe štednja je značila otpuštanja i smanjenja plaća državnih radnika, smanjenu potrošnju na socijalnu pomoć i socijalne programe te veće poreze i naknade za povećanje državnih prihoda.
Kao izlaz iz ovog problema, ekonomisti i političari zatražili su mjere koje će pomoći rastu gospodarstva jedne zemlje. Francuski novi socijalistički predsjednik Francois Hollande predvodio je optužbu, inzistirajući tijekom svoje kampanje da neće potpisati europski fiskalni pakt sve dok ne uključi mjere za promicanje rasta.
Dnevni red ovog sastanka sada je usredotočen na rast, euroobveznice, osiguranje depozita u EU i bankarski sustav EU. Mnogo drugačiji program nego prije samo nekoliko tjedana.
Međutim, pitanje kako postići rast za Europu je ljepljivo. Njemačka, koja je predvodila zalaganje za štednju, inzistira da će rast biti proizvod teških reformi, poput onih koje je poduzela za liberalizaciju gospodarstva prije više od deset godina. Drugi kažu da će takve reforme trebati neko vrijeme da urode plodom i da je sada potrebno učiniti više - poput produljenja roka za ciljeve deficita i mahanja kroz povećanje plaća.
Očekuje se da će čelnici summita u srijedu u Bruxellesu - poput čelnika vodećih svjetskih gospodarstava na sastanku G8 u Camp Davidu prošlog vikenda - proći tanku granicu između razgovora o načinima za promicanje rasta i držanja obveza uravnoteženja proračuna.
Ideju projektnih obveznica mnogi političari i ekonomisti vide kao korak prema tzv "Euroobveznice"—Zajedno izdane obveznice koje se mogu koristiti za financiranje bilo čega, a na kraju mogu nadomjestiti dug pojedine države. Euroobveznice bi zaštitile slabije zemlje, poput Španjolske i Italije, izolirajući ih od visokih kamata s kojima se sada suočavaju kada prikupljaju novac na tržištima obveznica. Te visoke kamate stoje na nuli krize: Prisilile su Grčku, Irsku i Portugal da traže spas.
Predsjednik EU Herman Van Rompuy potaknuo je u srijedu sudionike na raspravu o "inovativnim ili čak kontroverznim idejama". Predložio je da ništa ne bi trebalo biti tabu i da bi trebalo gledati na dugoročna rješenja. Čini se da to upućuje na razgovor o euroobveznicama.
No, Njemačka se još uvijek odlučno protivi takvoj mjeri. U utorak je visoki njemački dužnosnik naglasio da, unatoč pritisku nekih drugih europskih zemalja, vlada Merkel nije ublažila svoje protivljenje.
Problem mnogih rješenja na tablici jest da bi im, čak i ako se sva primijene, vjerojatno trebale godine da donose rast. A Europa treba brže odgovore.
U tu svrhu mnogi ekonomisti zalažu se za veću ulogu Europske središnje banke - jedine dovoljno snažne institucije koja može imati neposredan utjecaj na krizu. Kad bi europska središnja monetarna vlast dobila moć otkupa državnih obveznica, te bi se vladine stope zaduživanja spustile na više upravljive razine.
krizadugeurozona
« Pregled tržišta 23. svibnja 2012 Postoji li život za GBP nakon MMF-a? »