23. maja • Tržišni komentari • 7820 Pregledi • 1 Komentar na neslužbenom samitu EU zauzima središnje mjesto
Čelnici 27 zemalja koje čine Europsku uniju trebaju se sastati u srijedu u Briselu kako bi pokušali pronaći način kako da dužnička kriza u Evropi ne izmakne kontroli i promoviraju radna mjesta i rast. Prvobitni sastanak trebao je biti neformalan, ali s jačanjem pritiska u eurozoni, ovaj sastanak je zauzeo središnje mjesto i postao sve važan.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj upozorila je da 17 zemalja koje koriste euro rizikuju pad u a "Teška recesija." Izvještaj je naglasio razvoj događaja u eurozoni kao „Najveći najveći negativni rizik s kojim se suočava globalna perspektiva“ i uključio je sljedeću zloslutnu rečenicu:
Prilagođavanja u eurozoni sada se odvijaju u okruženju sporog ili negativnog rasta i razduživanja, što izaziva rizike začaranog kruga koji uključuje visoku i rastuću državnu zaduženost, slabe bankarske sisteme, prekomjernu fiskalnu konsolidaciju i niži rast.
Političke brige u Grčkoj prijete razdvajanjem eurozone. Najzaduženije vlade povećavaju troškove pozajmljivanja. Sve je veći broj izvještaja zabrinutih štediša i investitora koji povlače sredstva iz banaka, a koji se smatraju slabima. U međuvremenu, nezaposlenost raste kako recesija zahvata gotovo polovinu zemalja eurozone.
Proteklih nekoliko godina fiskalna štednja bila je sve o čemu je iko ikada pričao u Evropi. To je imalo određenu logiku jer su se vlade suočavale s rastućim troškovima pozajmljivanja na tržištima obveznica, što je znak da su investitori nervozni zbog veličine svojih balonskih deficita. Štednja je trebala riješiti ovu nervozu smanjenjem vladinih potreba za zaduživanjem. Za ljude u Europi štednja je značila otpuštanja i smanjenja plaća državnih radnika, smanjenu potrošnju na programe socijalne skrbi i socijalne programe i veće poreze i naknade za povećanje državnih prihoda.
Kao izlaz iz ovog problema, ekonomisti i političari zatražili su mjere koje će pomoći rastu ekonomije jedne zemlje. Francuski novi socijalistički predsjednik Francois Hollande predvodio je optužbu, inzistirajući tokom svoje kampanje da neće potpisati evropski fiskalni pakt dok ne uključi mjere za promicanje rasta.
Dnevni red ovog sastanka sada je fokusiran na rast, euroobveznice, osiguranje depozita u EU i bankarski sistem EU. Mnogo drugačiji program nego prije samo nekoliko tjedana.
Međutim, pitanje kako postići rast za Europu je ljepljivo. Njemačka, koja je predvodila zalaganje za štednju, insistira da će rast biti proizvod teških reformi, poput onih koje je poduzela za liberalizaciju svoje ekonomije prije više od deset godina. Drugi kažu da će takve reforme trebati neko vrijeme da urode plodom i da je potrebno učiniti još sada - poput produženja roka za ciljeve deficita i mahanja kroz povećanje plata.
Očekuje se da će lideri na samitu u srijedu u Briselu - poput šefova vodećih svjetskih ekonomija na sastanku G8 u Camp Davidu prošlog vikenda - proći tanku liniju između razgovora o načinima za promicanje rasta i držanja obaveza prema uravnoteženju budžeta.
Ideju projektnih obveznica mnogi političari i ekonomisti vide kao korak ka tzv “Euroobveznice”—Zajednički izdane obveznice koje se mogu koristiti za financiranje bilo čega i na kraju mogu nadomjestiti dug pojedine države. Euroobveznice bi zaštitile slabije zemlje, poput Španije i Italije, izolirajući ih od visokih kamata s kojima se sada suočavaju kada prikupljaju novac na tržištima obveznica. Te visoke kamate stoje na nuli krize: Prisilile su Grčku, Irsku i Portugal da traže spas.
Predsjednik EU Herman Van Rompuy ohrabrio je u srijedu učesnike da razgovaraju o "inovativnim ili čak kontroverznim idejama". Predložio je da ništa ne smije biti tabu i da treba gledati na dugoročna rješenja. Čini se da to upućuje na razgovor o euroobveznicama.
Ali Njemačka se i dalje odlučno protivi takvoj mjeri. U utorak je visoki njemački dužnosnik naglasio da, uprkos pritisku nekih drugih europskih zemalja, vlada Merkel nije ublažila svoje protivljenje.
Problem mnogih rješenja na tablici je da bi im, čak i ako se sva implementiraju, vjerojatno trebale godine da donose rast. A Evropi su potrebni brži odgovori.
U tom cilju, mnogi ekonomisti zalažu se za veću ulogu Evropske centralne banke - jedine dovoljno moćne institucije koja može imati neposredan utjecaj na krizu. Da je evropska centralna monetarna vlast dobila moć otkupa državnih obveznica, te vladine stope zaduživanja bile bi spuštene na više upravljive nivoe.
krizaDugeurozone
« Pregled tržišta 23. maja 2012 Postoji li život za GBP nakon MMF-a? »
Neslužbeni samit EU zauzima središnje mjesto
23. maja • Tržišni komentari • 7820 Pregledi • 1 Komentar na neslužbenom samitu EU zauzima središnje mjesto
Čelnici 27 zemalja koje čine Europsku uniju trebaju se sastati u srijedu u Briselu kako bi pokušali pronaći način kako da dužnička kriza u Evropi ne izmakne kontroli i promoviraju radna mjesta i rast. Prvobitni sastanak trebao je biti neformalan, ali s jačanjem pritiska u eurozoni, ovaj sastanak je zauzeo središnje mjesto i postao sve važan.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj upozorila je da 17 zemalja koje koriste euro rizikuju pad u a "Teška recesija." Izvještaj je naglasio razvoj događaja u eurozoni kao „Najveći najveći negativni rizik s kojim se suočava globalna perspektiva“ i uključio je sljedeću zloslutnu rečenicu:
Prilagođavanja u eurozoni sada se odvijaju u okruženju sporog ili negativnog rasta i razduživanja, što izaziva rizike začaranog kruga koji uključuje visoku i rastuću državnu zaduženost, slabe bankarske sisteme, prekomjernu fiskalnu konsolidaciju i niži rast.
Političke brige u Grčkoj prijete razdvajanjem eurozone. Najzaduženije vlade povećavaju troškove pozajmljivanja. Sve je veći broj izvještaja zabrinutih štediša i investitora koji povlače sredstva iz banaka, a koji se smatraju slabima. U međuvremenu, nezaposlenost raste kako recesija zahvata gotovo polovinu zemalja eurozone.
Proteklih nekoliko godina fiskalna štednja bila je sve o čemu je iko ikada pričao u Evropi. To je imalo određenu logiku jer su se vlade suočavale s rastućim troškovima pozajmljivanja na tržištima obveznica, što je znak da su investitori nervozni zbog veličine svojih balonskih deficita. Štednja je trebala riješiti ovu nervozu smanjenjem vladinih potreba za zaduživanjem. Za ljude u Europi štednja je značila otpuštanja i smanjenja plaća državnih radnika, smanjenu potrošnju na programe socijalne skrbi i socijalne programe i veće poreze i naknade za povećanje državnih prihoda.
Kao izlaz iz ovog problema, ekonomisti i političari zatražili su mjere koje će pomoći rastu ekonomije jedne zemlje. Francuski novi socijalistički predsjednik Francois Hollande predvodio je optužbu, inzistirajući tokom svoje kampanje da neće potpisati evropski fiskalni pakt dok ne uključi mjere za promicanje rasta.
Dnevni red ovog sastanka sada je fokusiran na rast, euroobveznice, osiguranje depozita u EU i bankarski sistem EU. Mnogo drugačiji program nego prije samo nekoliko tjedana.
Međutim, pitanje kako postići rast za Europu je ljepljivo. Njemačka, koja je predvodila zalaganje za štednju, insistira da će rast biti proizvod teških reformi, poput onih koje je poduzela za liberalizaciju svoje ekonomije prije više od deset godina. Drugi kažu da će takve reforme trebati neko vrijeme da urode plodom i da je potrebno učiniti još sada - poput produženja roka za ciljeve deficita i mahanja kroz povećanje plata.
Očekuje se da će lideri na samitu u srijedu u Briselu - poput šefova vodećih svjetskih ekonomija na sastanku G8 u Camp Davidu prošlog vikenda - proći tanku liniju između razgovora o načinima za promicanje rasta i držanja obaveza prema uravnoteženju budžeta.
Ideju projektnih obveznica mnogi političari i ekonomisti vide kao korak ka tzv “Euroobveznice”—Zajednički izdane obveznice koje se mogu koristiti za financiranje bilo čega i na kraju mogu nadomjestiti dug pojedine države. Euroobveznice bi zaštitile slabije zemlje, poput Španije i Italije, izolirajući ih od visokih kamata s kojima se sada suočavaju kada prikupljaju novac na tržištima obveznica. Te visoke kamate stoje na nuli krize: Prisilile su Grčku, Irsku i Portugal da traže spas.
Predsjednik EU Herman Van Rompuy ohrabrio je u srijedu učesnike da razgovaraju o "inovativnim ili čak kontroverznim idejama". Predložio je da ništa ne smije biti tabu i da treba gledati na dugoročna rješenja. Čini se da to upućuje na razgovor o euroobveznicama.
Ali Njemačka se i dalje odlučno protivi takvoj mjeri. U utorak je visoki njemački dužnosnik naglasio da, uprkos pritisku nekih drugih europskih zemalja, vlada Merkel nije ublažila svoje protivljenje.
Problem mnogih rješenja na tablici je da bi im, čak i ako se sva implementiraju, vjerojatno trebale godine da donose rast. A Evropi su potrebni brži odgovori.
U tom cilju, mnogi ekonomisti zalažu se za veću ulogu Evropske centralne banke - jedine dovoljno moćne institucije koja može imati neposredan utjecaj na krizu. Da je evropska centralna monetarna vlast dobila moć otkupa državnih obveznica, te vladine stope zaduživanja bile bi spuštene na više upravljive nivoe.
krizaDugeurozone
« Pregled tržišta 23. maja 2012 Postoji li život za GBP nakon MMF-a? »